Lepota i zdravlje

Aparat za pritisak: kako pravilno meriti i šta gledati pri kupovini

Najčešći razlog za neverovatne razlike u izmerenim vrednostima nije neispravan
aparat za pritisak nego način merenja. Isti uređaj na istoj osobi ume da
pokaže osetno različite brojeve u razmaku od par minuta — i to je očekivano, ako se ne poštuje
nekoliko jednostavnih pravila.

Ovaj tekst pokriva ono što se najviše isplati znati pre kupovine: kako se pravilno meri, u čemu
je razlika između uređaja za nadlakticu i za zglob i koje funkcije zaista koriste.
Uređaje za kućno merenje naći ćeš u kategoriji
Aparati za merenje i zdravlje.

Kako se pravilno meri

Redosled je važniji nego što izgleda. Pre merenja treba sedeti mirno pet minuta — ne odmah
posle stepenica, kafe ili cigarete. Leđa naslonjena, stopala na podu, noge nisu prekrštene.

Ruka mora biti oslonjena tako da je manžetna u visini srca. To je pravilo koje
se najčešće krši, a najviše menja rezultat: ruka spuštena u krilo daje više vrednosti, podignuta
daje niže. Tokom merenja se ne priča i ne gleda u telefon.

Meri se dva do tri puta u razmaku od po minut i uzima se prosek, jer je prvo merenje po pravilu
najviše. Ako se prati kroz vreme, važno je meriti uvek u isto doba dana i beležiti vrednosti —
jedan izolovan rezultat ne govori mnogo.

Nadlaktica ili zglob

Uređaji za nadlakticu se smatraju pouzdanijim jer se manžetna postavlja bliže
velikim arterijama i manje zavisi od položaja ruke. Zauzvrat su veći i traže da se rukav zavrne.

Uređaji za zglob su kompaktni, brzo se stavljaju i praktični su za putovanje
i za osobe kojima je manžetna na nadlaktici neudobna. Njihova mana je upravo osetljivost na
položaj — ako zglob nije tačno u visini srca, odstupanje je vidljivo. Uz malo pažnje daju
sasvim upotrebljive rezultate; naš
punjivi zglobni aparat za pritisak
spada u tu grupu.

Šta uređaj treba da ima

  • Odgovarajuću manžetnu — premala daje previsoke, prevelika prenisko vrednosti.
    Obim ruke je bitniji podatak od bilo koje funkcije.
  • Memoriju merenja — da se vrednosti mogu porediti kroz vreme bez ručnog beleženja.
  • Jasan prikaz — veliki brojevi se čitaju bez naočara, što nije sitnica ako
    uređaj koristi starija osoba.
  • Punjivu bateriju ili lako dostupne baterije — uređaj koji stoji prazan se
    ne koristi.

Detekcija nepravilnog rada srca i slične oznake korisne su kao signal da vredi otići kod lekara —
ne kao dijagnoza. Kućni uređaj služi za praćenje, a tumačenje vrednosti i eventualnu terapiju
određuje isključivo lekar.

Najčešće greške

Merenje odmah posle fizičke aktivnosti ili kafe; ruka spuštena ispod nivoa srca; pričanje tokom
merenja; prekrštene noge; manžetna preko rukava umesto na koži; merenje jednom pa donošenje
zaključka. Svaka od tih grešaka pojedinačno može pomeriti rezultat dovoljno da promeni utisak
o tome kako stojiš.

Ako se vrednosti razlikuju između leve i desne ruke, to je uobičajeno — meri se na ruci koja je
pokazala više vrednosti i toga se dalje drži radi poređenja.

Šta se još meri kod kuće

Pored pritiska, u kućnoj upotrebi su najčešći pulsni oksimetar,
koji pokazuje zasićenost krvi kiseonikom i puls, i
digitalna vaga sa Bluetoothom za
praćenje težine kroz vreme. Svi ti uređaji su u kategoriji
Aparati za merenje i zdravlje.

Često postavljana pitanja

Koliko puta treba meriti pritisak?

Dva do tri puta u razmaku od po minut, pa uzeti prosek — prvo merenje je po pravilu najviše.
Ako pratiš vrednosti kroz duže vreme, meri uvek u isto doba dana i zapiši rezultat; pojedinačan
broj bez konteksta ne znači mnogo.

Da li je aparat za zglob tačan?

Jeste, uz uslov da je zglob tokom merenja u visini srca. Ti uređaji su osetljiviji na položaj
ruke od modela za nadlakticu, pa se odstupanja najčešće javljaju baš zbog toga, a ne zbog samog
uređaja. Prednost su im kompaktnost i brzina postavljanja.

Zašto svaki put dobijem drugačiji rezultat?

Krvni pritisak se prirodno menja tokom dana i reaguje na aktivnost, kafu, stres i položaj tela.
Razlike između merenja su normalne. Zato se i meri više puta i gleda prosek, a promene prati
kroz duži period umesto po pojedinačnom merenju.

Meri li aparat i puls?

Većina digitalnih uređaja uz pritisak prikazuje i puls, jer ga meri istim postupkom. Ako ti je
potrebna zasićenost kiseonikom, to je poseban uređaj — pulsni oksimetar koji se stavlja na prst.

Zaključak

Tačnost merenja mnogo više zavisi od načina nego od cene uređaja. Pet minuta mirovanja, ruka u
visini srca, tri merenja i prosek — to je razlika između podatka koji nešto znači i broja koji
samo zbunjuje. Uređaje za kućno praćenje pogledaj u kategoriji
Aparati za merenje i zdravlje.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *